Mali recnik Kvenija-srpski

Ovde možete mnogo toga naučiti...

Moderatori: Eladan, Aradela

Mali recnik Kvenija-srpski

Postod Aradela u Pet Dec 03, 2004 1:06 pm

Kvenija:

Osobe/Ljudi: Quendë "Vilenjak" (Ova rec se cesto zamenjuje sa reci Elda,koja se striktno odnosi samo na Svetle vilenjake), Atan "(Smrtan) Covek" (ali se ova rec prevashodno odnosi na tri kuce Edaina), Firya and Fírima "Smrtnik", Nauco "Patuljak" (takodje Casar, od patuljacke reci Khazâd), Picinauco or Pityanauco "Sitni patuljak", Orco or Urco "Ork". Quén "osoba" (pl. queni), nér "covek, muskarac" (pl. neri; takodje vëo ili vëaner = "odrastao muskarac"), nís or nissë "zena" (pl. nissi), hína "dete", lapsë "beba", seldo *"decak, mladic" (?), wendë kasnije vendë "devojka".

Porodica: verno "muz", vessë "zena,supruga", indis "mlada" (ponekad se koristi kao "supruga"), atar "otac" (atto = *"tata"), amil ili ammë "majka" (mamil = *"mama"), yondo "sin", yeldë "kcerka" toron "brat" (pl. torni), onónë ili seler "sestra" (pl. selli), indyo "unuk, naslednik ", onóna "blizanac" (pl. ónoni). Pored date reci za "brata" listed postoji i rec otorno "brat po zakletvi, pobratim" (zenski oblik ove reci bio bi osellë, "posestrima").

Zivotinje: celva "zivotinja", takodje laman (koristi se za cetvoronozce,a ne za reptile i insekte), andamunda "slon", huo "pas" (ronyo "lovacki pas"), hyalma "skoljka, leuca "zmija" (takodje ango pl. angwi), lingwë "riba" (hala "mala riba"), lókë "crv, zmaj" (takodje angulókë; cf. rámalókë "leteci zmaj", urulókë "vatreni zmaj", lingwilókë "morska zmija"), máma "ovca", morco "medved", mundo "bik" ( ova rec ima i znacenje "njuska"), *nyaro "pacov" , rá "lav" (pl. rávi), ráca i narmo "vuk" (nauro "vukodlak"), rocco "konj", rusco "lisica", wilwarin "leptir", mëoi "macka",(?), nion ili nier "pcela", noldarë ili nolpa "krtica", yaxë (ili yaxi) "krava".

Ptice: aiwë ili filit "(mala) ptica" (pl. filici), alqua "labud", ammalë zuta ptica ili "zutovoljka"(p.p. onaj ko mi kaze kakva je to ptica,casticu ga picem), cu ili cua "golubica", halatir or halatirno "vodomar", lindo "ptica pevacica", lómelindë "slavuj" , maiwë "galeb", soron ili sornë "orao", tambaro "detlic", tuilindo "lasta", quáco "gavran" (also corco), fion “soko”.

Biljke: olva "biljka", uilë "dugacka mirisna biljka,mozda puzavica, morska trava" ( ëaruilë), salquë "trava", sara "osusena trava,seno", lassë "list", olwa "grana", tussa "zbun", hwan "gljiva", lótë "cvet", lossë "pupoljak" , nieninquë "visibaba", asëa aranion "athelas, kraljolist".

Drvece: alda "drvo", ornë "drvo”alalmë "brest", feren "bukva", ercassë “bozikovina", malinornë "mallorn", norno "hrast", tasar or tasarë "vrba", tyulussë "topola”.

METAL, SUBSTANCA, ELEMENTI: erma, orma i hroa "(fizicka) materija", tinco ili rauta "metal", malta "zlato" (poetski cullo "crveno zlato"), telpë ili tyelpë "srebro", anga "gvozdje", cemen "zemlja", nén "voda", nárë "plamen, vatra", vilya, wilma ili wista "vazduh", lossë "sneg", helcë "led", litsë "pesak", asto "prasina", ondo "kamen"(kao materijala,ali moze da ima znacenje-stena), rossë "rosa", hrávë "meso", sercë "krv" (takodje yár), hyellë "staklo", tó "vuna", fallë "pena".

Delovi tela: cár "glava", loxë ili findë "kosa", anta "lice", hén "oko" (pl. hendi, hendu), lár "usi", nengwë "nos", anto "usta", pé "usna", nelet "zub" (pl. nelci), lamba "jezik", fanga "brada", lanco "grlo", yat (yaht-) "vrat", hón "srce" (indo = simbolicki - srce), ranco "ruka" (pl. ranqui), má "shaka", cambë "hollow of hand", quárë "pesnica", lepsë "prst", tiuco "bedro", telco "noga" (pl. telqui), tál "stopalo", tallunë "sole of foot", axo "kost", ólemë "lakat" and aldamo "ledja". hroa “telo”

Titule i profesije: aran "kralj", tári "kraljica", cundu "princ", aranel "princeza", heru "lord, gospodar", heri "gospa,dama", arquen "plemic", aryon or haryon "naslednik", roquen "vitez", cáno "zapovednik", tercáno "herald, glasnik", istyar "naucnik,", sairon "carobnjak" (ali Gandalf je bio i istar), ingólemo "mudrac", lambengolmo "lingvist", tano "zanatlija, kovac", quentaro "pripovedac", samno "tesar,majstor,graditelj", tyaro "glumac", cemnaro ili centano "grncar".

Hrana: apsa "kuvano jelo ili meso", masta "hleb", sáva "sok", pirya "sirup", lís”med" (liss-), yávë "voce", porë "brasno, obrok", culuma "narandza", sulca "jestiv koren” (napr. sargarepa,celer,ren), coimas "lembas", miruvórë “medovina”(?), limpë "vino, pice Valara", sulpa "supa", pio "sljiva ili tresnja", piucca "kupina" tyuru "sir".

Geografski pojmovi: nórë "zemlja", nórië "drzava", arda "oblast,regija", ména "region", men "mesto", réna "granica", peler "ogradjeno polje", panda "ograda, ogradjen prostor", oron "planina" (pl. oronti), rassë i tildë "vrh", ambo "brdo", cilya "klanac, klicura", nandë "dolina", tumbo "duboka dolina, ispod iili izmedju brda", yáwë "klanac, klisura", pendë "padina, nizbrdica, obronak", mallë "put, ulica" (pl. maller), tië "staza", taurë "velika shuma", ehtelë "izvor", ailin "jezero" (takodje linya), ringë "hladano jezero ili lokva (iu planini)", sírë "reka", nellë "potok", hópa "luka", hresta or hyapat "obala", falassë "plaza", ëar "more", celma "kanal", tol "iostrvo" (pl. tolli), lóna "ostrvo ili udaljeno kopno".

Strane sveta: Formen "Sever", Hyarmen "Jug", Númen "Zapad", Rómen "Istok".

Vreme: mistë "kisa", fanya "oblak", lumbo "(crni,tamni) oblak", súrë i vaiwa "vetar", árë "sunceva svetlost", hísë i hísië "magla", raumo "oluja", nixë "mraz". lúrë "oblacno vreme"

Nebeski objekti: Anar "Sunce" (jos se naziva Naira i Vása), Isil "Mesec" (jos se naziva Rána), elen (poetski él) "zvezda" (takodje tinwë i nillë), tingilyë or tingilindë "treperava zvezda". Planete: Eärendil "Venera", Carnil "Mars", Alcarinquë "Jupiter” Nénar "Neptun", Luinil "Uran" and Lumbar "Saturn":Sazvezdja: Telumehtar ili Menelmacar "Nebeski macevalac" = Orion, Valacirca "Srp Valara" = Velika kola ili Veliki medved,Wilwarin "Leptir" = Kasiopeja (?).menel (also hellë) “nebo, nebesa".

Muzika, Pesnistvo, Instrumenti, Muzicari: lindalë ili lindelë "muzaika", lírë "pesma", lairë "poema" nainië "lament", glagol lir- "pevati,pevusiti", glagol nanda- "muzicirati", imenica nandë "harfa" (nandellë "mala harfa"), nandaro "harfista", nyello "pevac" (takodje lindo, ali ova rec oznacava i ptice), nyellë "zvono". salma "lire".

Rat i oruzje: ohta "rat", glagol ohtacar- "zaratiti", glagol mahta- "boriti se oruzjem", ohtar, ohtatyaro i mahtar "ratnik", ehtyar "kopljanik", cotumo "neprijatelj", macil "mac", lango "dug mac, palosh", ecet "mali mac sirokog seciva", sicil "bodez, noz", quinga "luk" (takodje cú), pilin "strela" (pl. pilindi), nehtë "shiljak koplja", ehtë ili ecco "koplje", turma "shtit", cassa ili carma "shlem", hossë "armija".

Arhitektura: ataquë "zgrada,zdanje", coa "kuca" (takodje car, card-), ampano "Zgrada,drvena dvorana", ando "kapija" (andon "velika kapija"), fenda "prag, ulaz", sambë "soba, odaja", caimasan "spavaca odaja" (pl. caimasambi), tópa "krov", talan "sprat" (pl. talami), ramba "zid", mindo "(usamljena) kula" (mindon "velika kula"), osto "grad okruzen zidinama", opelë "selo, manji grad", hróta “ vestacka pecina, podzemni grad “

Vreme: lú "vreme ili dogadjaj", lúmë "vreme, sat", vanwië "proslost", yárë "prosli dani", yalúmë "proslo vreme", aurë "dan" (takodje arë), lómë "noc" (ponekad se koristi za = "sumrak"; druge reci za "noc" ló, mórë i Hui/Fui), ára "svanuce,zora", arin “jutro", arië "dan(misli se na prepodne i popodne)", sinyë "vece", tindómë i undómë "sumrak" anarórë "izlazak Sunca,zora", núro or andúnë "zalazak Sunca", asta "mesec", loa "godina" (astronomski naziv za coranar "obilazak oko Sunca"), yén "duga godina" (Vilenjacka godina koja sadrzi 144 sunceve godine), randa "doba". Godisnja doba: coirë "rano prolece", tuilë “kasno prolece”, lairë "leto", yávië "zetva,rana jesen”, quellë "kasna jesen”, hrívë "zima". Za "jesen", se jos koriste i reci lasselanta "listopad" i lassewinta . Meseci: Narvinyë "Januar", Nénimë "Februar", Súlimë "Mart", Víressë "April", Lótessë "Maj", Nárië "Jun", Cermië "Jul", Úrimë "Avgust", Yavannië "Septembar", Narquelië "Octobar", Hísimë "Novembar", Ringarë "Decembar".

Brojevi: minë 1, atta 2, neldë 3, canta 4, lempë 5, enquë 6, otso 7, tolto 8, nertë 9, cainen 10, minquë 11, rasta 12. haranyë,

Boje: carnë "crvena", culuina "narandzasta" fána ili fánë "bela" (kao oblaci), helwa "svetlo plava", laiqua "zelena", laurëa "zlatna", lossë "snezno bela" ,luin "plava", malina "zuta", morë ili morna "crna", ninquë "bela", silma "srbrna ili svetlucavo bela", sindë (ili sinda) "siva", varnë "smedja,braon". Sledece reci su Vanjari preuzeli iz jezika Valara ezel or ezella "zelena", nasar "crvena", ulban "plava", tulca "zuta” ali njih Noldroi nisu koristili.

Pridevi: vanya ili vanima "lep" (takodje linda), mára "koristan, dobar" (za predmete), raica "pokvaren, pogresan", ulca ili úmëa "zao", halla "visok", anda "dugacak", sinta "kratak", alta "velik" (po velicini), úra "veli,krupan", úvëa "ogroman", titta "sitan", pitya *"mali", parca "suv", mixa "mokar,vlazan", arca "uzak", nindë "vitak" (takodje teren), tiuca "debeo", lunga "tezak", lissë "sladak", sára "gorak", quanta "pun", lusta "prazan", lauca "topao", ringa (ili ringë) "hladan", forya "desno", hyarya "levo", vinya "nov" (takodje sinya), yerna "star,iznosen" (za stvari), nessa "mlad", linyenwa "star" cuina "ziv", coirëa "zivotan"(?), qualin "mrtav" (ali firin se odnosi na prirodnu smrt ljudi).

Glagoli: car- "praviti,raditi", harya- "imati, posedovati", cen- "videti", hlar- "cuti", ista- "znati" (pa.t. sintë), lelya- "ici" (proslo vreme lendë), mat- "jesti", mer- "hteti, zeleti", móta- "raditi", tul- "doci", quet- "govoriti", hir- "naci", anta- "dati", mel- "voleti" (kao prijatelja), sil- "sijati,blistati".

Predlozi: amba, ama "gore", an "za", ana "prema, ka" (also na), apa "posle", ara "izvan ili pored", arta "preko" (only attested in early material), arwa "sa" (uz genitiv), enga "osim", et "izvan" (uz ablativ), hequa "osim", ho "od,iz" imbë "izmedju", mi "u" mir ili minna "u", na "prema" (takodje ana), nu "ispod" (takodje no), undu "dole, ispod", or "preko", ter, terë "kroz", ve "kao", yo *"sa" (?).
Kazes mi da moram da nestanem
Kao cvece koje negujem
Nista od mog imena da ne ostane
Nista slavno da ne postane
Ali jos su mlade baste koje zalivah
Pevace se opet pesme koje pevah.


moj blog http://doktorkabg.blogspot.com/[/color]
Korisnikov avatar
tresnje
tresnje
 
Postovi: 9456
Pridružio se: Sub Jan 12, 2002 11:14 pm
Lokacija: Nan Elmot

Povratak na Predavanje o vilin jezicima

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 0 gostiju

cron