Kad se priča o tome da li je nešto (naj)bolje prvo mi napamet padnu kriterijumi. Pominjala se "dokumentarnost" dela na drugom mestu, pa evo sad sam ponukan da kažem još nešto o tome.
Kada se ptiča o borbama epskih razmera normalno je očekivati da je opisan "sistem", odnosno ko se zašta bori. Takođe bi i neka oružja mogla imati opisanu svoju svrhu prema unutrašnjoj logici dela. Ne mora međutim uvek biti tako. Eto Konan (možda najbolji film ikada snimljen) - malo se šta može znati o tom svetu. Ali Konan je rađen po stripu, kao i mnogi dobri filmovi i još više propalih pokušaja.
Kako rekoh na drugom mestu i Amber bi negde tu došao. Kad sam počeo da čitam prvo sam mislio da je reč o nekom trileru. Tek kasnije kroz dozu konfuzije koju ima sam narator (glavni učesnik drame) saznaju se neke stvari...
Kod dela koja su dokumentovana LOTR (i uopšte Tolkinov svet) možemo porediti sa nekim drugim delima. Čini mi se da je to pre svega pitanje literalne strategije. Džordan je odabrao da sve smesti u svoje tuce knjiga i tako rizikovao ne da mu delo bude nedorečeno, nego nezavršeno (zbog bolesti). Osim toga, ima više nego dobar e-book koji sve objašnjava. Tekst je verovatno i pisan kao e-book. Da je Profesor stvarao u devedesetim godinama (prošlog veka

) moguće da bi i on odabrao takvu strategiju. Ovako je Arda opisana ne samo u "glavnim" delima - LOTR, Silmarilion, Hobit nego i u raznim dodacima (Godišnjaci), nezavršenim pričama, esejima, najzad u pismima prijateljima. To je kod velikih umova dosta dugo bila navika tako da se radi. Posledica je da je mnogo teže nešto pronaći o Ardi nego o svetu Džordana. I pored toga Istok i Jug Arde (odnosno Srednje zemlje) ostaju skoro "neistraženi". Svesna odluka? Dakle Točak Vremena tu kod mene dobija poene.
Naravno, ima još jedno delo koje je odlično dokumentovano, čak nam nije potreban ni e-book, niti išta osim same knjige i rečnika na kraju. Citati na početku svakog poglavlja daju još veći utisak dokumentranosti. Već pogađate to je Dina. Zaista o svetu Dine i ne mora mnogo da se traži izvan Frenkovih nastavaka. Čak ni oni prequeli (kojima uopšte nisam oduševljen) uopšte nisu neophodni da bi se shvatio taj svet. Način na koji su uništene inteligentne mašine je za radnju Dine relevantan koliko i način na koji su izmišljeni vatra ili pismo za objašnjenje događaja u našem svetu. Naravno, za šire znanje o delu Frenka Herberta je lepo znati i nešto od "trivije" - recimo da je čitao otomanske arhive na srpskom i napisao jednu pesmu na našem jeziku koju pevaju Fremeni
