Mali vodič za Beogradski sajam knjiga

...za one koji su pored Tolkina čitali još ponešto

Moderatori: Dain, Varda, Maglor the Minstrel

 Mali vodič za Beogradski sajam knjiga

Postod Nimrodel u Uto Sep 20, 2005 10:49 am

Ovako, odlučila sam da za Krčmu uradim ovaj mali vodič kroz ono što će se naći na Beogradskom sajmu knjiga i da objektivno ocenim neka od novih i aktuelnih izdanja, čisto da biste lakše mogli na neviđeno kupili ili ne kupiti neke od naslova. Zamolila bih članove da ne postuju na ovoj temi dok ne završim u potpunosti sve što sam imala na umu i unapred hvala za to.

Prvi i osnovni savet za kupovinu knjiga na Sajmu je sledeći – potrudite se da kupujete knjige kod matičnih izdavača, jer ćete tako dobiti mnogo povoljnije uslove kupovine. Ako kupujete antikvarne, odnosno, polovne knjige, prvo istražite cene preko neta – dobri reperi za to su vam sledeći sajtovi:

http://www.knjigainfo.com/

http://www.knjizara.com/nove_k/nove_k99/nbjun_2001.html

http://www.plato.co.yu/mc.dll/novosti.htm#356

http://www.dobra-knjiga.com/pomoc.asp


Informacije o predstojećem Sajmu možete naći na:
http://www.sajam.co.yu/

A ako želite informacije o stranim knjigama, možete posetiti:
http://www.ips.co.yu/mamut.htm

http://www.plato.co.yu/mc.dll/novosti.htm#356

[hr]
Narodna knjiga

http://www.narodnaknjiga.co.yu/klub_citalaca.php

Ove i prošle godine Narodna knjiga je imala više naslova koji bi mogli biti interesantni našim članovima. Velike mane ove izdavačke kuće su sledeće:

- Prevremna objava naslova, koji se potom ne pojavljuju u prodaji ponekad i po godinu dana – strogo vodite računa kada uzimate nešto od njih po katalogu, jer vam se može dogoditi da platite nešto i da ga čekate i po godinu dana! Najčešće vas upućuju na ljude koji rade u magacinu – veoma ih je teško dobiti telefonom, a vrlo često umeju da budu neprijatni. Dakle, pokušajte da kupujete od njih na Sajmu samo ono što su vaše ruke držale i vaše oči videle, jer vam njihovi šefovi prodaje neće reći da li je dotični naslov samo u najavi ili se zaista prodaje!

- Vrlo često se događa da vas na oko prevari tvrd povez knjige, vezen, ali nažalost, može se desiti da vam njihovo izdanje vrlo brzo popuca (recimo, izdanja Hari Potera koja su radili sa Politikom za trafike, imala su naoko vezeni tvrd povez, ali kada biste knjigu otvorili, primetili bi da tabaci nisu dobro isečeni, vrlo često su slepljeni jedan za drugi, same korice su slabe i nisu ravnomerno zalepljene, a često se moglo naići i na „krmače“ u samoj štampi, meni je posle drugog čitanja pukao tvrdi povez romana Daleko iza Začarane šume Pola Stjuarta, što se obično dešava kod slabijih broš poveza).

- Budite obazrivi sa njima, jer se može dogoditi da naiđete i na loše prevode, mada su oni prilično pristojni kada se radi o prevodnoj književnosti.

- Takođe, ponekad se čini da Narodna knjiga više vodi računa o tzv. bestseler piscima, koji su zapravo veoma loši i vrlo često su samo za nijansu bolji od autora koji se pojavljuju u trafikantskim roto izdanjima ljubavnih romana.


Dobre strane Narodne knjige:

- Ono što Narodnu knjigu čini velikom je činjenica da imaju prelepu biblioteku Petar Pan koja tuče po naslovima sve ostale izdavače koji se takođe bave ovim malo problematičnijim žanrovima. Samo ove i prošle godine objavili su neke od fenomenalnih knjiga:

1. Daleko iza Začarane šume; Kris Ridel i Pol Stjuart,
2. Elrik od Melnibonea; Mornar na Moru sudbine; Zla kob Belog vuka; Majkl Murkok,
3. Lirael; Sabrijel; Gart Niks,
4. Neverovatna knjiga hipnotizma Moli Mun; Moli Mun zaustavlja svet; Džordžija Bing,
5. Serija nesrećnih događaja; Lemoni Sniket,
6. (van biblioteke Petar Pan): Čitava edicija odabranih dela Umberta Eka, sa njegovim teorijskim radovima,
7. Srpska mitologija; Sreten Petrović,
8. Edicija velikih svetskih romana,
9. Edicija „Biseri srpske književnosti“.

- Narodna knjiga daje zaista velike popuste i na Sajmu oni idu i do 40%! Ako ste član njihovog Kluba čitalaca, onda ćete se na njihovom štandu veoma fino provesti.

- U Narodnoj knjizi po veoma lepoj ceni možete kupiti Pengvinova džepna izdanja velikih svetskih klasika. Tekeri, Orvel, Dikens, Ostinova, itd, mogu se kupiti po ceni od 185 do nekih 220 dinara. Izdanja su neskraćena i sasvim fino pariraju Vordsvortovim izdanjima na koja, pak, možete naići u IPS-u.

- Narodna knjiga je jedan od retkih izdavača koji i dalje izdaje nekomercijalne naslove... ona je pored Prosvete jedina koja je ostala i sa takvim edicijama. Na njenim štandovima ćete naići i na Tomasa Mana, i na teorijske radove Umberta Eka, i na Rodžera Skrutona, i na Hesea, itd.


U sledećem postu ću vam predstaviti neka izdanja Narodne knjige, a među njima i novitet Hari Poter i Polukrvni Princ.
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Uto Sep 20, 2005 5:23 pm

Hari Poter i Polukrvni Princ

Narodna knjiga je ovim nastavkom prevazišla sva očekivanja po brzini objavljivanja najnovijeg dela priče o Hari Poteru. Pored toga što su mnogi čitaoci „pogrešno“ protumačili tekst u prolećnom katalogu Kluba čitalaca ovog izdavača, te su pomislili da će izdanje na srpskom izaći paralelno sa originalnim izdanjem, Narodna knjiga je u roku manjem od dva meseca pružila žednim i gladnim haripoterovcima Srbije ono što bi se moglo tumačiti kao hleb nasušni za njihovu dušu. Ono što je prijatno iznenađenje je činjenica da ponovo imamo tvrd povez, kao i kod petog dela, te se ne mora strahovati da će se na trafikama pojaviti takvo izdanje za mnogo manje pare... Kad se pomisli da broš povez prva četiri dela Hari Potera i dalje više košta od tvrdog sa trafike, nekako čoveku lakne kada za velike novce dobije nešto što će ipak izdržati više čitanja.

Inače, naslovnica je identična sa originalnom sem u jednom „malenom“ detalju... na našoj naslovnici doslovce piše sledeće: Harry Potter и Полукрвни Принц. Veoma mi je simpatično ovo novo, većini nepoznato, pravopisno pravilo, ali, bože moj, ionako se po Srbiji govori ovim novim anglo-srpskim derivatom, tako da se može mirne duše reći da Narodna knjiga ovde prati samo ustaljeni trend. Papir na svu sreću nije kukuruzni, nego onaj beli, rapavi, tanki, tako da se tu ne morate brinuti da će vam ovo izdanje izgledati kao udžbenik iz škole (već kod najnovijeg romana Gradimira Stojkovića „Hajduk po Himalaji“ imaćete taj problem, ali verovatno je to tako zato što to čitaju individue koje još uvek sede u klupama i skamijama).

I ovaj deo su prevodili Vesna i Draško Roganović, tako da je i dalje Voldemort po principu, pomfrit – pomfri, Voldemor, a Vizlijevi su i dalje Veslijevi, i tu je zapravo prisutno poštovanje prevodnog kontinuiteta, verovatno zato što knjiga i dalje nosi UDK broj 821.111 -93 – 31 (presudno je ovo 93, to znači da je u pitanju književnost za decu). No, mora se primetiti da pored tog pripovednog kontinuiteta i UDK broja u ovom delu Hari Potera nemamo više ništa što bi se moglo označiti kao kategorija koju mogu bez problema razumeti mlađi. Već na trećoj strani knjige nailazimo na prevedeni deo koji kaže – nasmeja se on sardonično... e, sad, 90% odraslih se uopšte i ne pača u to da sazna šta znači sardonično, a klinci još uvek ne znaju za postojanje rečnika kojeg po narodski nazivamo Vujaklijom (da vam šapnem, sardonično znači, jetko, ozlojeđeno, kiselo, zlovoljno, itd... ups, koliko srpskih izraza). Posle sam prestala da gledam na izraze tipa, apsolutno, nostalgično, itd, jer sam zapravo shvatila da su izdavači u Britaniji pogrešno ocenili za koje je godište ovaj roman... nažalost, on i dan danas ima oznaku 93.

Inače, ovaj deo je znatno lošiji od petog dela i čitaocu se u nekom momentu može učiniti da zapravo čita scenario za meksičku seriju... pratiće ko će s kim da se smuva, otkriće slabe motivacije postupaka glavnih likova, a sam Hari Poter će po šesti put prolaziti kroz pakao neverovanja od strane bližnjih. Prosto vam dođe da povičete – Aman, zaman, vi ljudi u knjizi, ponovo mu ništa ne verujete... stvarno nema smisla. Naravno, još više se iskomplikovala tematika vezana za oceubistvo, bolesne odnose među članovima porodice (recimo, u jednom momentu će Voldemorov deda Marvolo reći svojoj kćerci da je drolja, da, baš tim rečima), za silna ubijanja avadakedavrisanja, i ponovo će se raspredati priča o onima čiste krvi i onima koji je nemaju.

Nažalost, ovaj deo je pravi primerak forsiranja priče, koja je stalnim rastezanjem i večitom težnjom da bude komercijalna i da nalikuje filmskom načinu pričanja, postala plitka i više nema mnogo veze sa onim kako je počela. No, ako želite neko lako štivo za časove dokolice ovo jeste knjiga za vas... naravno, gledajte da je ne dajete u ruke mlađima od 12, 13 godina, jer priča nije za njih. Samo dobro razmislite da li vam se isplati da platite ovo nadasve zabavno štivo 1900 dinara (bez popusta), možda taj novac može biti bolje utrošen, recimo, na gladnu decu u Bijafri.
Knjiga izgleda ovako:

Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Uto Sep 20, 2005 5:47 pm

Gart Niks – Sabrijel

Edicija Petar Pan nas je iznenadila sa još jednim autorom koji je pravo osveženje kada govorimo o epskoj fantastici. Ovaj roman pojavio se ove godine i prijatno je iznenadio čitaoce Narodne knjige zato što se na vreme pojavio u prodaji. Jedina prava manjkavost ovog izdanja je što je zbog predrasude gurnut opet pod kategoriju književnosti za decu. Nemojte me pogrešno shvatiti, deca mogu da ga čitaju, ali ipak, radnja je mnogo kompleksnija i više odgovara nama starijima koji volimo dobar fentezi.

Knjiga je u tvrdom povezu, ćirilično je izdanje i na pristojnom papiru. Prevodilac je Vladimir Lazarević, koji je ponovo uradio fin prevod, koji je pitak, bez nekih rogobatnih konstrukcija i nepretenciozan.

Inače, ovo je prvi deo trilogije o Staroj kraljevini (Sabrijel, Lirael, Abhorsen) i čitaoci će se sresti sa jednom zanimljivom koncepcijom sveta u kome ima magije, ali ima i tehnologije. Ovde neću prepričavati radnju, samo ću napomenuti da bez obzira na to što Garta Niksa upoređuju sa velikim imenima epske fantastike, mora se napomenuti da je u pitanju originalan pisac i nije badava štićenik velike izdavačke kuće Harper-Kolins. Ako vas više zanima roman, posetite sledeći sajt i pročitajte intervju sa njim povodom ove trilogije:

http://www.garthnix.co.uk/biog/interview_sabriel.asp

Cena knjige je 600 dinara, a klupska cena je 420 dinara, pretpostavljam da će i na Sajmu koštati negde između ove dve cifre za sve one koji nisu članovi Kluba čitalaca.

Naslovnica ne izgleda privlačno, niti je nešto posebno uređena, ali ne dajte da vas to zavara, u pitanju je izuzetan roman, koji vredi imati na svojoj polici. Knjiga izgleda ovako:

Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Uto Sep 20, 2005 7:00 pm

Majkl Murkok – Elrik od Melnibonea, Mornar na Moru sudbine, Zla kob Belog vuka i verovatno još uvek u najavi (već godinu dana) Kula koja iščezava



Zaista sam se grdno obradovala kada sam videla da je Narodna knjiga objavila Murkokov serijal o Elriku od Melnibonea. Sedamesetih i osamdesetih godina prošlog vela čuvena edicija Plava ptica je objavila prva dva dela ovog serijala. Nažalost, ja sam dobila druga kola ova edicije, tako da mi se tek sada pružila šansa da napokon imam ove knjige na svojoj polici.

Ono što vas može šokirati je naslovnica i blurb koji se nalazi na poleđini treće knjige. Ispod naslova dela stoji sledeće „Prva (ili druga, ili treća) knjiga sage o Erliku“... neverovatno. Na samoj naslovnici se nalazi pogrešno ispisano ime glavnog junaka. Ne brinite, u svim drugim delovima knjige on se zove kako i treba – Elrik. Takođe, veoma je neobična situacija i sa tim blurbom – Elrikov mač je Mirjana Matarić-Radovanov prevela kao Olujnik, što je sasvim lepo rešenje za prenos njegovog imena sa engleskog jezika – Stormbringer... Sad u trećoj knjizi u samom tekstu romana, mač će se i dalje zvati Olujnik, ali na korici knjige će biti Burevesnik. Neko bi rekao da tražim dlaku u jajetu, ali smatram da je zaista šokantno da su oni koji su opremali i uređivali ovo izdanje napravili ovakve previde. Čovek bi se mogao zapitati, a jeste li vi to uopšte i pročitali?

Inače, korice su mnogo lepe, u pitanju je tvrd povez i dobar papir (beo). Ćirilično je izdanje. Ono što može zbuniti bibliotekare (koji po difoltu ne čitaju knjige koje im stižu u biblioteku) je ponovo UDK odrednica... ponovo se srećemo sa onim brojem 93, što je veoma pogrešno, jer je Elrik sve, samo ne književnost za decu. No, to ne iznenađuje, s obzirom na to da se u Srbiji sve što iole ima neke fantastične stvorove karakteriše kao niža književna vrsta i kao nešto za mlađe naraštaje.

Prva dva dela su u prevodu Mirjane Matarić-Radovanov i mora se istaći da je prevod prilično ujednačen i dobar, s tim što je ponešto slabiji u prvom delu prve knjige. Čitalac prosto ima osećaj da se sam prevodilac nije snašao u samom startu, ali da je posle pohvatao konce. Treći deo je u prevodu Dragana Vidića-Vidraga i sasvim je pristojan, i sadrži i neke od lepih arhaizama, a prevodilac se potrudio da do tančina ispoštuje i određene žargone (pomorski). Jednostavno, pravo je uživanje čitati vezano ove knjige i nema nekih odskakanja u prevodu dva prevodioca.

Knjige u knjižarama koštaju 500 dinara, a sa klupskim popustom su 350 dinara. Cena na Sajmu će biti u tom rasponu verovatno. Bez obzira na manjkavosti ovih izdanja, toplo savetujem svima koji hoće da daju novac na nešto što je dobro, da ga mirne duše mogu dati na ove knjige. U pitanju su romani koje će i u budućim naraštajima čitati sa zadovoljstvom.
Knjiga izgleda ovako (Mornar na Moru sudbine):

Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Uto Sep 20, 2005 7:50 pm

Pol Stjuart i Kris Ridel (ilustrator) – Daleko iza Začarane šume


Iako se radi o knjizi za decu, jednostavno vas moram upoznati sa ovim biserom među izdanjima. U pitanju je neverovatna knjiga na koju ne ostaju ravnodušni ni mlađi, ali pogotovo ni stariji. U pitanju je jedan od delova serijala „Hronika Krajolandije“, a po svojim mračnjaštvu, velikim porukama i horor scenama nalikuje na fantaziju za nas matore koji znamo koliko je život okrutan, ali još uvek nismo zaboravili da volimo srećne krajeve, a bogami ni fantastična stvorenja.

U pitanju je ćirilično izdanje u tvrdom povezu, papir je pristojan i jedino što se može zameriti je slabija štampa ilustracija koje su naprosto božanstvene. Ako od vas ima neko ono Nolitovo staro izdanje Baumovog romana „Doroti i Čarobnjaka u Ozu“ može predpostaviti o kakvom tipu ilustracije se radi – veoma su slične onim predivnim crtežima tušem Džona R. Nila i više nalikuju na nešto što bi ukrašavalo Neven čika-Jove Zmaja. Grehota je što se izdavač nije potrudio da njihova štampa bude bolja.

Nemojte da vas zavede prethodni pasus u kome govorim o ilustracijama. Ovaj roman je veoma ozbiljan i bez obzira na to što se glavni junak zove Prutko, srešćete se sa veoma teškom atmosferom u knjizi, a iskreno mislim da ćete u nekim momentima biti ozbiljno uzdrmani. Otkriću vam samo ovo – naići ćete na drveće poput mesožderskog krvohrasta, na strašnog Zlontosaura koji je sveprisutni zli demon, na jezivo pleme Troglodita koje živi u najgorem vidu matrijarhata...

Prevodilac ovog dela je Svetlana Rujević-Mitić, kojoj treba skinuti kapu za predivan prevod koji je u potpunosti u duhu našeg jezika. Ono što je posebno za pohvalu je činjenica da prevodilac nije prevodio u današnjem žalosnom maniru reč-po-reč i reč-za-reč, već je prenosio smisao, poštujući i jezik originala, ali i sopstveni.

Nažalost, Narodna knjiga više od pola godine drži najavu za drugi deo ove hronike – Lovac na oluje, i po svemu sudeći, ponovo se ponavlja priča, knjiga je u katalogu, ali je nema na knjižarskim policama.

Cena ovog romana je 600 dinara, a klupska cena je 420 dinara. Toplo je preporučujem svima sa ovog sajta i mislim da se radi o knjizi koja će se i za 100 godina čitati sa zadovoljstvom. Ako vas više zanima ovaj dvojac autora i Hronika Krajolandije, možete posetiti sledeći sajt:
http://www.randomhouse.com/kids/edgechronicles/

A knjiga izgleda ovako:


Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Sre Sep 21, 2005 12:20 pm

Izdavačka kuća Laguna

http://www.laguna.co.yu/



Ova izdavačka kuća je prisutna sada već duže vreme u knjižarama, na sajmovima i na internetu. Ono što je veoma simpatično je činjenica da je postala neka vrsta brenda u vremenima kada su se mahom nekada respektabilne izdavačke kuće gasile i kada su raznorazni „privatnici“ krenuli sa ovim poslom, unižavajući standarde izdavaštva do neviđenih ponora. Lagunini počeci su bili skromni, ali njihova uređivačka politika je bila prava i umeli su da osete ono šta bi čitaoci u Srbiji voleli da čitaju i da imaju na policama. S obzirom na to da su počeli samo sa serijalom Pračetovih knjiga, a danas izdaju pisce kakvi su Sju Taunzend, Džordž Martin, Marija Semjonova, Den Simons, itd, mora im se priznati da imaju odličan osećaj za vreme i za ono šta će se čitati.

Mane ove izdavačke kuće:

- Prva zamerka koja se može uputiti ovom izdavaču se odnosi na sam povez knjiga. Još uvek nisam naišla na izdanje ovog izdavača koje ima tvrd povez ili bar solidan broš povez (moram reći da je, recimo, Artemis Faul sa solidnim povezom, ali u pitanju je tanja knjižica). Sad, svi znamo da bi bitne glave ove kuće na ovo odgovorile kako je u Srbiji teško vreme za izdavače, kako se dovijaju na razne načine da bi lepa reč ostala živa u ovoj zemlji čemera i jada za privatne preduzetnike, kako su oni zapravo u ovom poslu iz velike ljubavi i kako jedva uspevaju da zarade tek nešto više... sve opet zarad prevelike ljubavi prema knjizi i čitanju. Naravno, oni ni ne mogu da postignu nižu cenu izdanja, s obzirom na to da su im tiraži obično od 1000 primeraka. No, već i ako rade isključivo meka broširana izdanja, neka se bar potrude da taj lepak drži jače, jer se knjige koje imaju više od 300 strana cepaju već prilikom prvog čitanja. No, možda da to tumačimo i kao vid zaštite od toga da te knjige pozajmljujemo drugima... ako nam ispadaju odmah stranice, teško da ćemo se odlučiti da knjige kupljene od ovog izdavača pozajmljujemo parazitima koji neće za njih da daju novac. Oprema knjige kao prava zaštita protiv piratskog čitanja.

- Druga zamerka koja se mora uputiti ovoj izdavačkoj kući se odnosi na pismo na kojem skoro isključivo izdaje svoja dela (evo, baš danas dobih obaveštenje da se Maja knjiga za decu može kupiti i u ćiriličnom izdanju, ali za sada samo deo "Maja čuva decu, i naravno, tu možete naći dva dela priče Meri Poup Ozborn o Džeku i Eni). Do sada je to i bilo trpeljivo, ali od kada su krenuli sa slikovnicama i knjižicama za decu (Maja , Grozni Gaša, Zmajče) van svake pameti je što su tekstovi i dalje štampani latiničnim fontovima... doduše, veću štetu oni mogu da pretrpe, zahvaljujući činjenici da će se školske i dečje biblioteke teže odlučivati da poruče ova izdanja, jer deca do II razreda osnovne škole nisu u stanju da ih čitaju, a od II razreda već prelaze na ozbiljnije forme. Ne mogu reći, ilustracije su božanstvene, ali deca se obično teže odlučuju na te knjige, kažu, još uvek nisu učili ta slova. Dakle, bar bi u tom segmentu trebalo da pređu na ćirilicu, i ne treba da se brinu, niko ih ne bi optužio ni za šovinizam ni za zatucanost.

- Laguna je nastavila politiku koju je započeo nekadašnji Polaris kada govorimo o načinu prevođenja. Njihovi prevodi su korektni, ali popularizuju jedan danas veoma prisutan način govora, koji ćemo ovde nazvati terminom dr Tvrtka Prćića, anglo-srpski. U njihovim prevodima naići ćete na ogromnu količinu anglicizama i drugih pozajmljenica. Doduše, razumemo, seljački govor Vuka Stefanovića Karadžića nije nobles, a pošto ionako govorimo o prevodnoj književnosti ne bi trebalo da originalna dela kadimo našim, da ga tako nazovemo još jednom, čistim svinjarskim jezikom...

- Njihov sistem popusta na ionako skuplja izdanja je blago rečeno loš, i isplati se samo onima koji žive u Beogradu. Tu je Narodna knjiga mnogo mudrija, te tako i ima toliki broj članova u svom Klubu čitalaca. Pretpostavljam da je zamisao bila neka vrsta „nagrađivanja“ i uslovljavanja čitalaca da što više kupuju, ali, s obzirom na to da čitaoci ne žive samo u glavnom nam gradu, mogu mirne duše reći, da takav način kupovine nije isplativ. Već pune dve godine ne kupujem preko njihovog kluba čitalaca, jer u svom gradu imam knjižaru koja prodaje njihova izdanja po punoj ceni, ali bar knjigu platim, dobijem odmah i ne moram da se sračunavam koliko me je sve skuplje izašlo zato što sa onako bednim popustom i poštarinom izađe da je knjiga skuplja nego po punoj ceni. Naravno, zbog toga ređe kupujem njihova izdanja, jer nije baš svejedno platiti za knjigu sa broš povezom nekih 600 dinara.

Dobre strane ove izdavačke kuće:

- Ono što se odmah mora istaći je činjenica da su ljudi iz Lagune neverovatno profesionalni i ekspeditivni. Sa njima nema mnogo gušanja i muke. Izuzetni su kada se radi o saradnji, umeju da kažu pristojno „dobar dan“ i neverovatno su brzi u ispravljanju nehotičnih grešaka. Kada od njih poručujem knjige za svoju biblioteku, nikada ne osećam nelagodnost zbog predstojećeg razgovora sa njima i uvek znam da će iznaći pravo rešenje ako se dogodi neki problem. To njihovo lice je za svaku pohvalu i divljenje.

- Laguna je jedna od kuća koje su spremne da daju rabat od 30% (čitajte popust) za biblioteke. Zahvaljujući toj činjenici, njihova izdanja se nalaze i na policama siromašnijih biblioteka i što je najbitinije, ne gnjave sa akviziterima, već se direktno pismenim putem obraćaju odgovornim licima.

- Prevodi ove izdavačke kuće vrlo često znaju da budu lepi, u sebi sadrže minimalan broj pravopisnih i gramatičkih grešaka. Odgovorno pristupaju tom delu posla, a složićete se sa mnom, to je 80% knjige. Neki od prevoda su im baš na ponos i čast. (Još kada bi bolje plaćali prevodioce i lektore, i kada bi prestali da forsiraju prevode na anglo-srpski, gde bi im bio kraj?).

- Laguna je imala hrabrosti da parira ediciji Petar Pan Narodne knjige, tako da se u njenim katalozima mogu naći izdanja nekih od najboljih pisaca sf-a i ef-e. Iako ovi žanrovi kod nas nisu toliko isplativi kao što su ljubići, krimići i ostali petparački šund koji se najbolje prodaje, Lagunu treba u ovom segmentu pozdraviti i podržati kupovinom, jer je velika stvar što još uvek ima izdavača koji se nisu bacili samo na izradu enciklopedija i knjiga na koje se više ne plaćaju autorska prava (zar nam nije dosta silnih izdanja Ćorovića, Lazarevića, Glišića... itd?).


A sada sleduje predstavljanje nekoliko njihovih naslova.
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Sre Sep 21, 2005 1:41 pm

Marija Semjonova – Vukodav


Iako već postoji tema o ovom romanu na podforumu o knjigama iz epske fantastike, jednostavno nisam mogla, a da vam posebno ne preporučim kupovinu ovog naslova. Ne savetujem vam da zbog ovog naslova idete na sajt Lagune, jer će te prvo naići na potpuno imbecilnu karakterizaciju ovog serijala – slovenski Gospodar prstenova. Kao prvo, iako znamo da je ovde više komercijalni momenat odigrao ulogu u onom guranju ispod šešira, besramno je ovakvo poređenje, jer ovaj roman u potpunosti odiše originalnošću i lepotom. Da je pisac tog blurba iz Lagune zaista upućen u ono što nazivamo naukom o književnosti, ne bi mu palo na pamet da ovo postavi kao moto koji bi trebalo da prodaje roman, a ujedno da u sebi ima istine. Verujte mi, dragi moji, na reč, Tolkina ima u Vukodavu, koliko sam ja reinkarnacija Merlin Monro. Tolkin je utemeljivač ovog žanra sa anglo-saksonskim načinom pripovedanja prečoserovske književnosti, dok Marija Semjonova oživljava onaj svet koji je baš u našim genima, baš u našem kolektivnom sećanju. Jednostavno, ova dva dela se ne mogu porediti, oba su vrhunska na svom polju i ne dajte da vas povede pogrešan horizont očekivanja zbog ovako glupe karakterizacije.

Što se tiče samog izdanja, naravno, imate posla sa broš povezom, dobrim papirom i dobrom štampom. U pitanju je kao i obično latinično izdanje. Savet – budite obazrivi prilikom čitanja, knjiga je pozamašne debljine i veoma lako puca već negde kod stote strane. Naslovnica nosi iznenađujuće minimalističku ilustraciju, pošto Lagunina izdanja vezana za ovaj žanr obično na koricama nose kupljene (ili možda samo skenirane) slike stranih izdanja i izgledaju kao sedmojulski vašar u mom gradu... šareno, šareno, šareno. Mislim da se može zahvaliti onom pravom slovenskom mračnjaštvu i onom neizrecivom žalu, što naslovnica ne udara pravo u očni živac. Korice su sjajne, nisu mat. U pitanju je prvi deo tetralogije o ovom junaku.

Vukodava je prevela genijalna Ružica Rosić, a pesme je majstorski prepevala njena sestra Sava Rosić. Jednostavno, jezik ovog romana je praznik za dušu, miluje vaše unutrašnje čulo sluha, a u nekim segmentima vas tera da osetite ono iz čega ste sami proistekli. Verovatno ima nečeg i u tome što je prevođen sa ruskog jezika, ali prevodilac je i dobar poznavalac svog maternjeg jezika, a ume i da pripoveda. Sava Rosić je maestralno uradila prepeve i prosto vam je lepo da čitate i uvodne pesme, jer su vam bliske, u dobrom ritmu... naprosto, predivne. Iskreno, ne znam da li je ova čaršijska priča istinita, no, ipak nameravam i da vam to kažem... Priča se da je ovaj roman bio preveden još pre dve-tri godine, ali da je tek ove godine dobio zeleno svetlo za izlazak, zato što se u Rusiji snima veliki film po njemu. Kakva grehota! Kakva žalost, ako pomislimo da su pre Vukodava izašle Madonine prepričane priče iz Kabale (mislim, Madona i pravo pripovedanje – strugane rotkve!). Autorki, ali i prevodiocima ovog romana mogu se na ovom mestu samo pokloniti i reći – hvala vam što sam se ponovo setila Koščeja i Stribora, kraljevića Relje i svih onih junaka i čuda koje sam toliko volela i koji me podsećaju na to ko sam i odakle potičem.


Inače, puna cena Vukodava je 584 dinara, a oni koji imaju najviše popuste mogu ga platiti 395 dinara.

Knjiga izgleda ovako:

Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Sre Sep 21, 2005 9:03 pm

Klajv Stejpls Luis – Letopisi Narnije: Čarobnjakov sestrić


Ovaj serijal je prijatno iznenađenje za sve čitaoce u Srbiji. K. S. Luis je u svetu poznat i priznat pisac ovog serijala za decu, s tim što je mnogo veće temelje udario u modernoj apologiji hrišćanstva. Ono što se prvo vezuje za njega je prijateljstvo sa Dž. R. R. Tolkinom i njegovo članstvo u danas čuvenom klubu Mastiljare (Inklings).

U pitanju je knjižica u broš povezu, sa veoma lepom naslovnicom, mada ozbiljno sumnjam u to da će se takvo likovno rešenje svideti i deci kojoj bi ona trebalo da bude namenjena. Štampa ilustracija je dobra, ali ni na drugoj strani knjige ni u CIP-u nemamo informacije o tome ko je ilustrator. Naravno, ilustracije nalikuju onima Džona R. Nila i gorepomenutog Krisa Ridela.

Ovaj deo Letopisa Narnije je preveo Zoran Jakšić i naravno, prevod je pitak, lep, primeren mlađim naraštajima i prepun zaista dobrih rešenja i prenosa na srpski jezik. Bila sam veoma obradovana kada sam saznala da se ovaj prevodilac krije iza ove knjige, jer je to u startu značilo da ovo izdanje vredi imati na polici.

Ono što je bitno da napomenem je sledeće – Letopisi Narnije imaju pravu UDK odrednicu 821. 111-93-31, što znači da pripadaju kategoriji književnosti za decu i zaista je to slučaj sa ovim romanom. Lično me je veoma zbunio stav izdavača koji kao da nekako nije dovoljno jasno obavestio svoje čitaoce o čemu se radi. Letopise Narnije bi svakako svako trebalo da ima na svojoj polici za svoju decu, ili za buduće naraštaje, ali ne očekujte fantaziju tolkinovske vrste, jer ovo više nalikuje Frenku L. Baumu i njegovom serijalu o Doroti i gradu Oz. Ovo je potrebno istaknuti, jer sam čula komentare već nekoliko revnosnih čitalaca koji su ovu knjigu kupili sa malo drugačijim horizontom očekivanja.

Cena knjige je 292 dinara, a sa najvišim popustom je 198 dinara.

Knjiga izgleda ovako:

Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Sre Sep 21, 2005 10:25 pm

Den Simons – Hiperion  i  Pad Hiperiona


Ovaj sf biser ponovo je ugledao svetlost dana pod patronatom ove izdavačke kuće. Nekadašnje Polarisovo izdanje je zasijalo pod dobrim Laguninim marketinškim vođstvom i obradovalo sve ljubitelje sf-a mlađe generacije. Velika je stvar kada neke knjige ne morate da čitate sa monitora ili da jurcate za njima po bibliotekama i antikvarnim prodajama.

U pitanju je broš izdanje u prevodu Gorana Skrobonje, koji je napravio lep prevod jedne veoma dobre sage u svemiru. Ono što se može zameriti je veoma česta pojava anglo-srpskog derivata u samom jeziku prevoda i odsustvo fusnota kod nekih termina koji se stalno ponavljaju (inače, Skrobonja nije prevodilac koji beži od fusnota, štaviše, veoma je revnostan kada su u pitanju neki malo zakučastiji izrazi ili frazemi, i zato još više zbunjuje odsustvo istih u ovom delu). To je zapravo i osnovni problem nepriznavanja ovog žanra od šire čitalačke publike u Srbiji – uvek treba imati na umu da ne znaju svi engleski jezik ili ga dovoljno dobro ne poznaju i da se na taj način samo šalje jedna ružna elitistička poruka, koja zapravo ne ide ni u korist samog autora, ni prevodioca, a ni izdavača. Sf ne bi trebalo prezentovati kao nešto što pripada samo krugovima koji kompulzivno skupljaju sve podatke o alternativnim vrstama u književnosti, niti stvarati utisak da ga samo odabrani ili naučno prosvećeni mogu čitati. Čist dokaz za pogrešnost takvog stava su baš ova dva romana – Den Simons je priču obukao u sf košuljicu, ali zapravo, ova priča pripada svim ljudima sveta i bavi se onim što sve nas muči kada govorimo o samoj onotlogiji čoveka, sveta, svemira. Ako bismo izbacili iz teksta priče sve one ARNiste, fet-linije, CEO-e i smestili je na Zemlju pre hiljadu, dve, deset godina, takođe bi je mogli ispričati i ponovo u čitaocima ostaviti ono osećanje zapitanosti, čuđenja i naravno, neizvesnosti do kraja. Nažalost, prečesto se ljudi koji su vezani za ovaj žanr ponašaju tako hermetično i insistiraju na toj žargonskoj razlikovnosti, što je tužno, jer su mnogi od pisaca koji su svrstani u ovu grupaciju, nadrasli samo žanrovsko ograničenje i postali nešto mnogo veće i mnogo lepše.

Naslovnica je pak preuzeta od stranog izdanja i smatram da je Laguna mogla da uradi sopstvenu mnogo bolje, žao mi je što su je samo preuzeli. Previše i šarena i nekako očigledna, providna... no, ovde već govorim sa lične perspektive. Ono što upada u oči je činjenica da na njoj Šrajk nema dovoljan broj ruku, što i nije nešto čime bi trebalo da se čitaoci zamajavaju.

Toplo savetujem kupovinu ova dva prva dela sage o Hiperionu. Za razliku od Simonsovog Leta noći, ovo su zaista dobre knjige i vredi ih imati. Cena Hiperiona je 486 dinara, a sa najvišim popustom je 329 dinara. Pad Hiperiona je nešto skuplji, puna cena mu je 530 dinara, a sa najvišim popustom je 358 dinara. No, za ovakvo remek delo ne treba žaliti novca. Laguna je ovim izdanjima počastila sve one koji vole lepu i dubokoumnu priču.

Knjige izgledaju ovako:

Slika Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Sre Sep 21, 2005 10:55 pm

Robert Džordan – Dolazak Senke II deo


Napokon se pre nekih dva meseca pojavio ovaj dugo očekivani nastavak Džordanove sage o Točku vremena, koja, čini se, nikada neće doći do svog završetka. Kao što to svetski trend iziskuje, Laguna je kao i kod Martina podelila roman na dva dela. Ovo je razumljiv potez, s obzirom na to da je u pitanju ogroman broj strana i da broš povez to ne može da podnese. Druga je stvar što su čitaoci vrlo često mazohisti i što čitaju autore koji što zbog novca, što zbog slave, ne znaju kada je zaista vreme da se završi neko pričanje.

Ovaj drugi deo je posebno interesantan za čitalačku publiku, jer ga je preveo drugi prevodilac. Posle četiri knjige u prevodu Ivana Jovanovića, sada se na tom mestu potpisao Dejan Inić. Odmah da vam kažem, uradio je dobar posao i ne vidi se neko odskakanje u samom tekstu priče. Inić se sasvim lepo snašao, nalikuje na svog prethodnika, sem što ponekad ima malo zategnutiji i plašljiviji stil u pričanju tuđe priče. No, lično mu ne zameram, jer je dovoljno težak posao prevoditi samog Džordana, koji je vrlo često očajan u jezičkoj realizciji priče, a u nekim segmentima bi se mirne duše mogao uhvatiti ruku pod ruku sa Bobom Salvatoreom. Da li je u pitanju zabludeli američko-engleski jezik ili samo želja da se u roku koji je postavio izdavač napiše roman, ne znam. Ono što vam sa sigurnošću mogu reći, kao i Ivan Jovanović ranije, Dejan Inić je imao jeziv i težak posao pred sobom.

Kao što već rekoh, u pitanju je broš izdanje, naravno, kao i uvek na kvalitetnom papiru i u dobroj štampi. Naslovnica nastavlja prethodna izdanja i ponovo imamo ono šarenilo i ružno naslikane glavne junake, koji su u samoj priči mnogo lepši.

Sad ako ste zakleti džordanovac, ovaj deo vam je doneo malo zanimljiviji deo priče, ali ako niste, može biti da bi trebalo da sačekate još izlazak petog dela, a onda polako da batalite ovu muku. Čini mi se da će kao što je Ponovorođeni Zmaj ubio od dosade posle Zenice sveta i Velikog lova, i šesti deo po tom prinicipu smoriti čitaoca najstrašnije. Budite obazrivi sa Džordanom, jer se priča ne završava ni u jedanaestoj knjizi!

Puna cena II dela Dolaska Senke je 530 dinara, a sa najvišim popustom je 358 dinara.

Knjiga izgleda (kao i I deo) ovako:

Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Čet Sep 22, 2005 8:42 am

Izdavačka kuća Alnari
http://www.alnari.co.yu


Moglo bi se reći da je ovo izdavačka kuća koja vrlo često kod čitalaca izaziva oprečna osećanja. Tu je, prisutna u poslednjih deset godina našeg izdavaštva i prilično je kontroverzna kada se radi o njenim izdanjima. Ono što je veoma zanimljivo je činjenica da je na njenom čelu mlad čovek i da mahom mladi ljudi rade za nju. Čini se da je Alnari neka vrsta osnovne školice za one koji bi želeli da uđu u izdavaštvo, a nisu imali neka jaka poznanstva ili nisu bili članovi nekih naših prilično hermetičnih krugova kada se radi o onome što nazivamo prevodilaštvo, pričanje, izdanja. Naravno, takva njena politika vrlo često zna da bude mač sa dve oštrice. Kroz nju su prošli jedan Boban Knežević, Zoran Jakšić, Goran Skrobonja, ali i gomila anonimusa koji bi totalno uprskali stvar ili bi zasijali, a potom i otišli. Alnari ne vodi politiku gradnje imena, odnosno brenda, a opet, tu je, opstaje i parira nekim od izdavačkih kuća.



Mane Alnarija:

- Ono što se prvo mora reći je – budite obazrivi kada kupujete njihova izdanja! Vrlo često to podseća na okretanje onog točka sreće, kada se bukvalno kockate sa tim hoćete li kupiti knjigu koja je dobro opremeljena, sa finim prevodom i pravopisno i gramatički ispravnu. Opšte je poznato da su izdanja ove kuće često neizlektorisana, da čak i prevodi mogu biti sumnjivog kvaliteta. Može se naići i na veliki broj slovnih grešaka (što ukazuje na to da niko nije bio zadužen za korekturu), a takođe, može se naići i na izdanja kod kojih prelom nije urađen kako treba. Tipičan primer ovakvog lošeg realizovnja izdanja je Mač od Šanare Teri Bruksa (u prevodu Gordane Janković), u kojem se čak pojavljuju i neadekvatni prevodi pojedinih imenovanja i naravno, ima grešaka koje je trebalo da uklone dobar korektor i lektor (mada su nove korice i za Mač i za Vilovnjačko kamenje mnogo lepe).

- Alnari je u početku izdavao i naslove iz beletrisitike u tvrdom povezu (prvo izdanje Adamsovog Autostoperskog vodiča, luksuznije izdanje Tolkinovih Nezavršenih priča), da bi sada imali situaciju da su knjige iz beletristike mahom u broš povezu, a tvrdo koričenje je prisutno samo kod ekskluzivnijih izdanja kao što su enciklopedije. Naravno, to opet ima veze sa sve prisutnijom politikom izdavača da rade jeftinija izdanja, pošto su im tiraži veoma mali (najčešće u 1000 primeraka).

- Sajt ove kuće se ne ažurira na vreme i dobro kaska za pravim stanjem u ponudi ovog izdavača. Nemaju valjano oformljen klub čitalaca i to im je jedan od težih marketinških propusta. Naravno, imaju velike popuste za članove svog kluba, ali isto tako nisu ekspeditivni u tom delu posla, tako da čitalac mora biti veoma obazriv kada od njih nešto poručuje, jer može se dogoditi da mu nikada ne stigne to što je naručio.

- Grehota je što Alnari zapravo ne pokazuje ni tračak težnje da postane respektabilna izdavačka kuća, čije će ime ujedno biti i jak brend. I pored svih gore navedenih brljotina, opet Alnari ima izdanja kojima može parirati bez ikakvog problema ostalima, otvoreni su za mlade ljude, tako da je šteta što ne isforsiraju taj momenat i ne porade na tome da postanu baš kuća od ugleda.


Dobre strane Alnarija:

- Ova izdvačka kuća je dobro mesto za kupovinu knjiga kada se govori o sajmovima i mini-sajmovima. Ubedljivo su najjeftiniji i kod svojih, ali vrlo često i kod izdanja drugih izdavača. Uvek su spremni da daju neke od neverovatnih popusta, tako da za, recimo, 1000 dinara, možete obaviti finu kupovinu naslova.

- Alnari je imao hrabrosti da krene sa naslovima iz takozvane „književnosti za decu i omladinu“, tako da su u poslednjih godinu dana izdali nekoliko naslova, koji se mogu pokazati kao ne baš komercijalna kategorija za samog izdavača. U okviru edicije Žar ptica, izašle su neke veoma simpatične knjižice, u sasvim finim i pristojnim prevodima. Takođe, Alnari još uvek izdaje i naslove vezane za alternativne književne žanrove kao što su horor, sf i ef.

- Veoma često izlaze u susret kada je potrebno nešto nagraditi, otvoreni su za takav vid komunikacije (ali, morate ih sami juriti da bi se sve realizovalo do kraja)... umeju da daruju svoje knjige i ne prave od toga neku veliku pompu.

- Kroz Alnari su prošli neki veoma respektabilni prevodioci, a bogami, u poslednjih godinu-dve, Alnari ima vrlo često lep dizajn korica na knjigama. Tu se odmah mora spomenuti ponovo novo izdanje Teri Bruksa, onda Otkrovenje templara od Lin Pinket i Klajva Prinsa, serijal Mračna kula Stivena Kinga.

- U poslednjih godinu dana vidi se težnja nekih od ljudi iz ove izdavačke kuće (recimo, njihov urednik Ivan Jovanović), da se kvalitet izdanja znatno popravi i da se čitaocima ponude knjige koje se zaista mogu oceniti visokom ocenom.


Napomena: nemojte se zbunjivati ako naiđete da na koricama mesto naziva Alnari zateknete naziv Editor – radi se zapravo o istoj izdavačkoj kući, u pitanju je samo nešto kao edicija ili podružnica.

Toliko u opštem osvrtu na njih, a sada neka njihova izdanja.
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Čet Sep 22, 2005 9:34 am

Patriša Brigs – Zmajeve kosti

Mislim da je čitalačka publika učinila veliku nepravdu ovom naslovu. Iako ovo izdanje izgleda prilično neprivlačno, a znamo da se knjige biraju po koricama, kao paradajz na pijaci, u pitanju je roman koji svakako treba imati na polici. U pitanju je prvi deo priče o zamku Hurog i jednoj čudesnoj pojavi zmajeva. Ovaj roman je izuzetan i što je najbitinije odiše originalnošću. Brigsova se nije uhvatila u zamku ef žanra, tako da zaista ne liči na svoje prethodnike. Prosto je zadovoljstvo pročitati više puta nešto ovako lepo i posebno.

Izdanje je u broš povezu, što ovde i nije neki greh, s obzirom na to da knjiga ima nekih tristotinjak stranica. Naslovnica ima lepu ilustraciju, malo slabije realizovanu u samoj štampi, ali zato sam naslov knjige u potpunosti odskače i nekako neprijatno i neprirodno deluje na slici – odaje utisak da je u pitanju „neozbiljan“ naslov, što definitivno nije istina. Papir je dobar i naravno, štampano je fontom tipičnim za Alnari koji jeste lep i čitljiv (jedna od boljih strana Alnarijevih izdanja je upravo taj latinični font, koji je i naoko lep i veoma čitak).

Prevod ove knjige je uradio Ivan Jovanović i mora se reći da je uradio istinski dobar posao. Tekst priče je pitak, lep i sasvim u saglasju sa žanrom iz kog proističe. Takođe, ono što se može videti je činjenica da je prevodilac pismen čovek, jer se po nekim greškama u tekstu vidi jasno da ova knjiga nije imala lektora. Naići ćete u tekstu na oznake tipa: $, mesto grafeme ć ili č (ne sećam se tačno koja je u pitanju), što je opet posledica malo lošije urađenog preloma ove knjige.

Zmajeve kosti su dokaz da ef može zaista biti ispričan na jedan svež i nadasve originalan način. Ovaj naslov je zaista nepravedno zapostavljen od strane ljubitelja ef-e, jer je ovaj roman pravi praznik za dušu.

Što se tiče cene ove knjige, e, pa tu ćete morati malo sami da računate, jer je ovaj izdavač dao malo specifičniju informaciju o tome – puna cena joj je 330 dinara + PDV 8%, a cena sa popustom je 231 dinar + PDV 8%.

Ako vas zanima radnja ovog romana, posetite:

http://www.greenmanreview.com/dragon.bones.htm

Knjiga izgleda ovako:

Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Čet Sep 22, 2005 10:53 am

Stiven King – Serijal o Mračnoj kuli: Revolveraš,  Tri tarot karte, Pustare (bez Čarobnjak i staklo (I dela IV knjige Mračne kule))



Iako je izašao i I deo IV knjige Mračne kule Stivena Kinga, ja ću se ovde osvrnuti na prva tri dela, pošto „Čarobnjaka i staklo“ još uvek nisam kupila, niti držala u rukama. Ono što znam ovaj deo nije izašao u prevodu Gorana Skrobonje.

Ovaj serijal Stivena Kinga je prilično iznenađenje za čitaoce, pošto se sam pisac u poslednjih 10-15 godina literarno sasvim izgubio i postao skribomansko čudovište, koje je zaboravilo osnovnu svrhu pričanja. Ko će ga znati, možda je osetio da je zaradio dovoljno novca, te se ponovo može vratiti lepšem načinu pripovedanja. Mračna kula ne može imati strogu žanrovsku odrednicu, jer je u njoj prisutan melanž horora, sf-a, ef-e, čak i refleksivnih pisanija koje podrazumevaju manir romana toka svesti. Dok čitate, ponekad čak zasija i onaj King koji je sa Piterom Strobom napisao onaj prelepi roman „Talisman“.

Oprema ovih knjiga je divna. Broš povez je u pitanju, ali su zato ilustracije na koricama odlične, šalju pravu poruku budućem čitaocu, a moram po lepoti posebno izdvojiti prvi deo ovog serijala „Revolveraš“, jer su korice mat, pa još lepše izgleda cela kompozicija naslovnice.

Goran Skrobonja je kao prevodilac u potpunosti odgovarao Kingovom načinu pripovedanja, tako da je čitava priča na srpskom jeziku realizovana dobro i čak joj i odgovara Skrobonjin jezik prepun anglicizama i slenga. Štampa je dobra, nema nekog prisustva slovnih, pravopisnih i gramatičkih grešaka, mada i dalje ne vidim potpisane lektora i korektora.

Za one koji vole neobična pričanja, ovaj serijal je prava stvar... ponekad je mističan, veoma često mračan, a ponekad i težak za čitanje. King njime dokazuje da nije zaboravio kako se zapravo pripoveda priča.

Cene:
Revolveraš, puna cena je 290 dinara + PDV 8%, sa popustom je 203 dinara + PDV 8%;
Tri tarot karte, puna cena je 390 dinara + PDV 8%, sa popustom je 273 dinara;
Pustare, puna cena je 450 dinara + PDV 8%, sa popustom je 315 dinara + PDV 8%;
Čarobnjak i staklo (I deo), puna cena je 450 dinara + PDV 8%, sa popustom je 315 dinara + PDV 8%.


Knjige izgledaju ovako:

Slika Slika Slika Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Čet Sep 22, 2005 5:30 pm

Robert Grevs i Ralf Patai – Hebrejski mitovi (Knjiga postanja)

Iako je ovu knjigu sve teže naći u prodaji (češće možete naići na nju kod akvizitera, nego u knjižarama i na štandovima matičnog izdavača), jednostvano, morala sam da vam je predstavim, jer je u pitanju jedno lepo izdanje jednog veoma zanimljivog Grevsovog dela.


U pitanju je izdanje malo većeg formata, u tvrdom povezu, sa zaštitnim omotom, dobro povezano, i sa dobrom štampom na kvalitetnom papiru. CIP ima slovne greške što ne bi smelo da se dešava, s tim da to nije prva Alnarijeva kataloška jedinica koja u sebi sadrži greške ovog tipa (iskreno, ispravnost UDK odrednice nisam ni proveravala). Naslovnicom, koja se nalazi na zaštitnom omotu, dominira zlatna boja, kao i što su same korice knjige zlatne. Motiv uzet kao ilustracija naslovnice pomalo zbunjuje. Pošto nemam u samom CIP-u informaciju odakle je preuzeta ova slika, predpostavljam da se radi ili o nekom srednjevekovnom ukrasu za početak teksta u knjizi ili da je u pitanju detalj sa nekog zida, posude, takođe iz srednjeg veka. Nisam sigurna. Zbunjuje sam motiv koji prikazuje vojnika i pastira. Da vojnik nije onako opremljen (pancir, dugi mač u bogatoj kaniji, masivan i ukrašen štit) pretpostavila bih da se radi o Mojsiju ili Josifu, ali ovako zaista nisam sigurna koju zapravo scenu iz Knjige postanja opisuje, ako uopšte ta ilustracija to i čini. No, za čoveka koji se manje bakće svim detaljima knjige, ova naslovnica može biti veoma lepa. Izašla je u jako malom tiražu od samo 500 primeraka.


Knjigu je preveo Marin Milosavljević i može se reći da se svojski potrudio da to učini na pravi način. Doduše, biće vam malo teže da tokom čitanja odmah sklopite celu sliku onoga o čemu autori govore, ali to već nije krivica prevodioca, već specifičnog Grevsovog načina pisanja i njegove posbne vrste kompozicije, koja ponekad neupućenima može delovati haotično. No, ko je pročitao Grevsove Grčke mitove, bez problema će se snaći u tekstu ove knjige.

Ova knjiga donosi na jednom mestu i zvaničnu priču iz prve knjige petoknjižja Starog zaveta, ali takođe prilaže i apokrifne priče vezane za Postanje i za aktere koji su živeli u tim vremenima. Što je još bitnije, naići ćete i na paralele sa ostalim mitovima iz tih vremena, a ujedno ćete se sresti sa nekim od arhetipova, koji se poslednjih vekova toliko rabe u travestijama, horor pričama i sujeverju.

Ako kojim slučajem naiđete na ovu knjigu, ni slučajno je nemojte propustiti. Puna cena ove knjige je 1200 dinara + PDV 8%, a sa popustom je 600 dinara + PDV 8%.


Knjiga izgleda ovako:
Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

 

Postod Nimrodel u Čet Sep 22, 2005 5:31 pm

Tamora Pirs – Čarobno tkanje


Evo još jedne knjige iz edicije Žar ptica koja može biti zanimljiva i deci, a i starijima koji vole ona bajkovita pričanja sa sve slikom u glavi svilenih marama na vetru, plavog neba, i onog osećanja da na svetu još uvek negde postoji čarolija, i da se samo zaboravilo na kom mestu se može potražiti.Inače, ovo je prvi deo jedne duže priče. Videćete, na samom početku piše Sandrina knjiga, biće tu i drugih.

U pitanju je broš povez, na kvalitetnom papiru. Naslovnica na sebi ima ilustraciju na kojoj se nalaze glavni junaci ove priče, a veoma je intersantan izbor boje za korice – drečeće narandžaste – taman onakve kakve bi i trebalo da budu da bi privukle pažnju mlađih.

Ovu knjigu je preveo Ivan Jovanović i mogu odmah reći da je imao težak posao, jer je veoma naporno raditi prevode za one mlađe. Jezik prevoda je prilično dobar i ima onu dozu primerenosti dobu kojem je ova knjižica prvenstveno namenjena. Nema mnogo pozajmljenica, a i kada se jave one su više zaboravljeni arhaizmi (recimo, mesto užad javlja se izraz vrengije – turcizam). Pretpostavljam da je prevodilac takvim rešenjima težio ka tome da malo vremenski patinira tekst same priče. Naravno, opet imamo prisustvo slovnih grešaka, no, to je verovatno opet posledica odsustva lekture i kortekture samog prevoda.

Nadam se da će se ova knjižica prodati u dovoljnom broju primeraka da bi sam izdavač smatrao da bez nekih gubitaka može izdati i nastavke ove priče. Smatram da bi bilo jako lepo kada bi edicija Žar ptica uspela da se održi, jer su našoj čitalačkoj publici potrebna i dela koja će kod mlađih naraštaja uticati na stvaranje dobrog čitalačkog ukusa... U vreme mog detinjstva to je radila Plava ptica, a sada, tu je i ova edicija koja je u samom svom začetku. Nolita više nema na našu veliku žalost, a nema ni Plave ptice, i veoma je bitno da oni koji su tu, nastave i sa ovakvim vidom izdavaštva, bez obzira na to što to vrlo često nije toliko isplativo, kao što su isplativi romani Danijele Stil, Nore Roberts ili Anite Šriv (valjda se tako zove).

Puna cena ove knjige je 360 dinara + PDV 8%, a sa popustom je 180 dinara + PDV 8%.


Knjiga izgleda ovako:

Slika
Man   tare  antava   nin  Iluvatar,
Iluvatar,  enyare  tar  i   tyel  ire   Anarinya  qeluva?  
What  will  Iluvatar,  0  Iluvatar,  
give  me  in  that day  beyond the  end,
when my Sun faileth?
Korisnikov avatar
Član
Član
 
Postovi: 1946
Pridružio se: Ned Feb 08, 2004 9:44 pm

Sledeća

Povratak na Ostale knjige

Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 8 gostiju