Odgledah skoro "Beogradskog fantoma" i bože hvala ti na čoveku koji je odlučio da mu ovo bude diplomski

Znači ne vidim ni jedan jebeni frejm filma koji mi je previše zasmetao (osim gluma na par trenutaka ali ajd' za to sam psihopata pa da zanemarimo), ceo History Channel polu-dokumentarac fazon funkcioniše savršeno (osim znojavog takstiste kome kao da sve vreme viri slina iz nosa, ali je čovek skroz kul), kadriranje (paralele u tramvaju), svetlo (gledao bih opet film samo zbog scene u amfiteatru policijske stanice ili kada Marko Živić otvara garažu), genijalno gerilsko snalaženje u kamufliranju modernih segmenata grada (jer jbg nisu imali keša za veće intervencije), organizacija ludila na Slaviji, predstava Marka Jankovića u studiju B, tj. dok je još uvek bio normalan

...jako jako lep i zabavan film o Beogradu pre navale nakaza i opšte havarije koja je uz to došla, i naravno sa moje strane veliki plus za domaćicu. Da ne spominjem u kojoj meri mi prija mlada ekipa i mlad, normalan režiser, bez sujetnih matorih nakaza bez mašte, ideja i zdravog razuma, bez umobolnih adaptacija, bez patetike, pozorišne glume i mlataranja rukama.
Shodno tome, "Aždaha" može da se goni u tri pičke materine, s oproštenjem.
P.S. Priznajem, postoji minus. A to je činjenica da su svi sagovornici Vasiljevića opisali kao "Uvek nasmejanog šmekera, drugarčinu, zabavnog lika itd." a da se u celom filmu mali ponaša kao najgora emo nakaza koja ni usta nije otvorila a nedo bog da se nasmejala

ideja je bila da on ostane "simbol" ali je došlo do malog cirkusa oko realne priče ljudi koji su ga poznavali i njegove predstave u filmu.