od Kosingas u Ned Apr 24, 2011 8:49 pm
Dragi prijatelji,
Izvinjavam se što sam bio duže odsutan, mada sam pratio postove, ali verovali ili ne, zaboravio sam svoju lozinku! Opcija da mi se ona pošalje ne funkcioniše, ili sam ja opet negde pogrešio. Elem, nakon upornog upisivanja raznih varijanti, eto, konačno sam ubo pravu. Pokušaću da vam odgovorim na pitanja. Krenimo od poslednjih postova.
Nadao sam se da će High Duke doći na moju promociju, ali očito je bio sprečen. Biće još prilika.
Što se tiče patuljaka, to me često pitaju. Nikome to ne zameram, naravno, jer je naša mitologija ipak nepoznata širem krugu ljudi. O njima možete pronaći podatke u ozbiljnijim knjigama o mitologiji, kao što je kod Sretena Petrovića ili kod grupe autora koji su napisali odlilčan Srpski Mitološki Rečnik. Iz njega izdvajam sledeće:
"ПАТУЉАК је веома мали човек, домишљат и препреден, супротан огромном и глупом диву, дивљану. Тако се о њему верује код свих Словена. У Срба се о патуљцима зна само по приповеткама. Тако се казује да је св. Петар путовао по свету, видео све саме људе патуљке, па приговорио Богу што их је створио када се од њих нема никакве користи. Тада Бог створи огромне дивове, од којих такође није било користи. Онда Бог створи данашње људе, који нису ни патуљци ни дивови. У народу се верује да ће настати и четврти људски род, који ће телесно и умно заостајати за данашњим људима. По једној народној причи, патуљци, велики колико чеперак (пед), живе у језерима (в. дух водени), претварају се у жабе и имају магичну снагу. п. ж. п."
Više možete pročitati, kao što rekoh, kod Sretena u Srpskoj Mitologiji.
A što se tiče vilenjaka ili vilenik, kao što sam naveo u svom romanu, oni nisu muške vile, kao u nordijskoj mitologiji, već ljudi koji su u milosti vila i koje su one obdarile posebnim moćima. Takođe iz Srpskog Mitološkog Rečnika:
"ВИЛЕЊАК. — Свака вила, према народном предању, има по једног човека којег је још при рођењу усвојила, задојила и задахнула својом душом. Ти људи су необично јаки, слободни и чак дрски. Њих народ сматра за вилине синове и зове их вилењаци. Постоји веровање да су вилењаци и други мушкарци који су на неки начин доспели у везу са вилом итако стекли извесна натприродна својства. Вилењаци су, по правилу, снажнији од обичних људи, неки знају да лече као и виле, други не могу бити уречени итд. Некад је довољно, да би неко постао вилењак, само да види вилу. Вилењаци су и љубавници вила, а оне воле само снажне, лепе и слободне људе. Деца рођена из односа вила са људима такође су вилењаци, као и она коју су оне одгајиле. н. п."
Što se tiče samog ustrojstva sveta opisanog u Kosingasu, stvar je samo na prvi pogled jednostavna. Polazeći od toga da glavne mitlogije imaju ne samo mnogo zajedničkih pojmova već i mitoloških likova, čija se imena često slično pišu ili izgovaraju ili pak imaju slične atribute, došao sam na ideju da im dam zajednički izvor, a to je Had (Ad), ali se manifestuju, tj pojavljuju ili samo u određenim zemljama ili u više istovremeno, kao što je slučaj sa nordijskom ili slovenskom mitologijom koja pokriva više zemalja. Delo The Dictionary od Mythology na sjajan način govori baš o tome, pa za svaku odrednicu daje imena iz više mitologija, naravno, ukoliko su osobine i atributi isti. Tako na primer, Drvo Sveta je poznato ne samo u slovenskoj mitologiji, nego i u nordijskoj, mongolskoj, hindu, itd. Zanimljivo je da su u njegovom korenu uvek razni demoni i čudovišta koja glođu njegovo korenje, a u krošnji, pored ljudi, nalaze se i stvorenja koja su manje ili više blagonaklona ljudima. To je polazna tačka za svet u Kosingasu. Naravno, specifičnosti i razlike postoje, ali to je normalno. U svim mitologijama mogu se pronaći razni demoni koji hodaju zemljom jer nisu zarobljeni u podzemnom svetu i mogu izaći na svetlost dana, ali najveći broj je onih koji su dole i "glođu" korenje Drveta Sveta u nastojanju da ga obore i da se oslobode korenja koje ih drže zarobljene. Sve mitologije koje poznaju Drvo Sveta govore o smaku sveta kad se ti demoni oslobode.
Još je rano da komentarišem post Anbeasta jer je pročitao tek prvi deo, ali mogu reći sledeće: Sreten Petrović koji je napisao pogovor za treći deo i pomagao mi davajući savete, nije imao zamerki na srpsko selo i srpskog seljaka. Ne zaboravimo da se u pitanju mitologija i srpske narodne pesme, pa zato nisam želeo da obrađujem odnos seljaka i plemstva, njihov podređeni odnos, iskorišćavanje, i sl. Drugim rečima, mene je zanimao samo svet mitologije i čovekova uloga u njemu. Nisam želeo da pišem istorijski roman, već epsku fantastiku na bazi naše mitologije i narodnih pesama. A to da "primerom trebalo pokazati da je hrišćanstvo superiornije", čitalac treba da ima u vidu da je Gavrilo kao hrišćanski ratnik upravo taj primer da hrišćanstvo jeste superiornije, iako on ume da vaga između sva sveta i da brani ono što je dobro u njima, a da se bori protiv lošeg. Na jednoj mojoj promociji, Sreten Petrović ga je čak uporedio sa Svetim Savom zbog sličnosti njihovih uloga.
Što se tiče filma, na tome se radi. Nažalost, dug je proces od pisanja scenarija do pisanja knjige snimanja, nalaženje producenta itd. Ni ova situacija nam ne ide na ruku, ali ne odustajemo. Ipak verujem da ćemo gledati Kosingasa na velikom platnu, a kada? Sigurno ne ove godine, ali čim bude nekih novosti objaviću na Kosingasovoj stranici na fejsu i na sajtu Kosingas.com.
Hvala vam na interesovanju i dopisivaćemo se još!