Smatram da je diskusija sa početka teksta neosnovana jer se nastojanje pisca vidi tek u zadnjem delu. Da je epska fantastika (ovo nije epska fantastika jer ona podrazumeva novu geografiju, istoriju, kalendar pa čak i jezik kao što je to u tolkinovom slučaju) onda bi to sve bilo ok ali nije. Jer je ovo ISTORIJSKO-MITOLOŠKI roman, a na čitaocima je da li je onaj istorijski deo u sferi alternativne istorije ili ne, ali mitološki deo ima u svojoj srži slovensku mitologiju. Ali i po malo grčke i nordijske. U ovoj trilogiji je prikazana borba celog sveta protiv Hromog Dabe (koga severnjaci znaju pod imenom Loki ("Kosingas-Smrtovanje")) koji živi u Adu, što je grčki naziv za podzemni svet, što je potpuno logično jer je Srbija bila u srednjem veku najbliža Vizantiji, koja je u potpunosti bila u sferi grčkog jezika i kulture, pa je logično da se i taj naziv preuzme. Aleksandar Tešić nije krao elemente od Tolkina. Jednostavno je Tolkin uzeo neke elemente nordijske mitologije (vilenjake i patuljke) pa i slovenske (enti, kod slovena su to bili hrastovi koji se kreću) a Aleksandar Tešić je samo hteo da uvede malo globalizma da bi ovo delo i zapadnjaci razumeli

. Tolkin je dosta dobro poznavao slovenski folklor jer je znao ruski i srpski jezik. To se vidi i po nazivu njegovog junaka - Boromira, čisto slovensko ime. Tako da se ne može Tešić optužiti za to da je krao elemente Tolkinovske fantastike. Mora mu se odati priznanje, jer je on onaj koji je na mnogo viši nivo podigao slovensku tj. srpsku mitologiju i folklor.
Zapravo, mi Sloveni smo izgleda počeli da se budimo. Imamo jednog "Gospodara prstenova", to je "Kosingas", imamo "Konana", to je "Vukodav". Pobedićemo kada napravimo jednu "Pesmu leda i vatre".

Marija Semjonova (pisac Vukodava) je rekla da neće jesti tolkinovski sendvič. Samo se vidi da smo izgleda mi Srbi bili uvek ludji i srčaniji. Aleksandar Tešić ne samo da je pojeo sendvič, nego je i rekao da je odličnog ukusa, ali da više uživa u gibanici.
A evo ovde mitskih bića slovenske fantastike. Sa wikipedie direktno.
Avet
Aždaha (u iranskom folkloru Aži Dahaka) - mitološko biće nalik zmaju.
Ala - demonsko, krilato biće, u verovanju balkanskih naroda.
Alkonost - legendarna ptica u slovenskoj mitologiji.
Baba Jaga - Veštica koja jede ljude. Poseduje dar predviđanja sudbine.
Baba roga
Balačko - Troglavi div iz srpskog narodnog vjerovanja.
Banik - Kućni duh
Bauk
Baš Čelik
Beda - Biće iz srpskog narodnog predanja koje posećuje ljude, napada ih i muči.
Belobog - Beli bog, bog dana i svetlosti.
Besomar - Demon/Bog, božanstvo grozote, odvratnosti.
Breginja (Bereginja)
Bes - Zli duh koji se uvlači u čoveka ili životinju i tera ih da pobesne.
Bukavac
Vampir - duh umrlog ili leš koji je oživeo.
Veles - Bog stočarstva, polja, pašnjaka i šuma.
Vesna - Boginja proleća.
Veštica - žensko biće koje poseduje natprirodne i magijske moći.
Vila - žensko natprirodno biće
Vilenjak - mitološko biće koja donose sreću.
Vodenjak - duh koji boravi u vodama.
Vukodlak - biće koje je polu čovek polu vuk.
German
Davor - Bog rata.
Danica - Oličenje zore.
Dažbog - Oličenje Sunca.
Devana - Boginja lova.
Domovik (Domovoj) - Kućni zaštitnik
Drekavac - biće iz mitologije Južnih Slovena.
Dukljan - demon inspirisan carom Dioklecijanom
Žar-ptica - mitološka ptica u verovanju istočnih Slovena.
Živa - Boginja života
Žarovit - Slovenski bog rata.
Zduhač
Zmaj - mitsko biće, uglavnom predstavljeno kao velika zmija ili gmaz sa magijskim moćima.
Zmijski car
Zora - Boginja jutra i lepote.
Jarilo - Bog prolećnog sunca, vegetacije i plodnosti.
Karakondžula - noćni demon u narodnom verovanju Balkanskih Slovena
Karevit
Kikimora - Mali nevidljivi ženski duh
Kupala - Boginja vode, magije i lekovitog bilja.
Koledo
Lada - Boginja leta.
Lesnik (Lešij, Lesovik, Lesovoj)
Majka Zemlja
Mokoš - Boginja koja daje i oduzima život.
Mora - Noćni duh koji napada muškarce i uzima im snagu.
Morana - Boginja smrti.
Navi (ili nekrštenci) - Duhovi umrle dece koja su se udavila ili umrla nekrštena.
Nežit - Demon iz slovenske mitologije, koji proizvodi različite fizičke bolesti u čoveku.
Noćnica
Ovinik
Osenja - Avet u obliku devojke u belom.
Ozvena - Slovenska boginja odjeka (za starogrčku boginju vidi Eho)
Patuljak
Perun - Slovenski bog neba i groma (u grčkoj mitologiji ekvivalent Zevs, u hrišćanstvu sveti Ilija)
Poljevik - duhovi polja koji se pojavljuju kao patuljci.
Poludnica - poljski duh zamišljen kao lepa visoka devojka, obučena u bele haljine.
Porvata
Porenut - slovensko božanstvo poštovano na ostrvu Rujnu (Rigen).
Porevit - Bog leta.
Psoglav - antropomorfno stvorenje psećom glavom.
Radgost - slovenski bog gostoprimstva.
Rarog
Raskovnik
Rujevit - Bog jeseni.
Rusalka - Vodena vila.
Samodiva - šumska vila kod Južnih Slovena
Svarog - Bog neba
Svarožić - sin Svarogov
Svetovid - slovensko vrhovno božanstvo sa četiri glave. U hrišćanstvu je njegovu funkciju delom preuzeo Sveti Vid (vidi još Vidovdan).
Svetlana - božanstvo svetla i radosti.
Simargl - božanstvo zime kod Istočnih Slovena.
Stribog - Bog vetra i oluje.
Suđenice (Suđaje) - ženska mitska bića koje određuju sudbinu novorođenog deteta (vidi takođe Mojre u grčkoj mitologiji).
Trački konjanik - mitološko biće za koje se u antičkom svetu verovalo da predstavlja posrednika između sveta živih i bogova.
Todorac - pola čovek pola konj. Todorci izgledaju kao konji sa jahačem na leđima.
Triglav - Troglavi bog, trojstveno slovensko božanstvo.
Trojan - u ruskim i južnoslovenskim predanjima demon povezan sa rimskim imperatorom Trajanom.
Tara- Boginja šuma i svega što je povezano sa životom u šumi
Uslužni duh - malo stvorenje u ljudskom obliku veličine palca koje obitava u odžaku, pod stolom ili ispod kakvog suda u kuhinji.
Hors - slovensko božanstvo zimskog sunca. Njegov praznik koročun pada na zimsku kratkodnevnicu.
Cikavac
Crnobog - Crni bog, bog noći i mraka.
Čuma - personifikacija kuge u srpskom narodnom verovanju.
Šišiga
Šumska majka